Preneseno sa: PUTNIKUFER
U početku bijaše Terraneo, a odmah iza njega i Azimut. Tako bi, pjesnički, mogla započeti priča o šibenskom turističkom uzletu. Azimut je u planinarenju “smjer kretanja”, a upravo je taj smjer ovo kultno mjesto postavilo praktički za cijeli grad. Prije 13 godina organizacija legendarnog Terraneo festivala u Šibenik je iz Zagreba dovela Hrvoja Jelkovića. I kad je Terraneo, festival koji je zauvijek promijenio javnu percepciju Šibenika, nakon tri godine ugašen, Hrvoje je ostao. U povijesnom prostoru starih šibenskih bunara otvorio je Azimut, klub koji promovira različite kulturne sadržaje, od koncerata, do izložbi, festivala i predstava. U starim šibenskim bunarima iz 1453. više nema vode, danas u njima živi kultura.
KVALITETAN KULTURNI SADRŽAJ PRIVLAČI TURISTE
„Terraneo je bio putokaz koji je pokazao da se uz pomoć kvalitetnog kulturnog sadržaja može razvijati specifična turistička ponuda. Šibenik se od tada profilirao po tome što prati glazbene i druge kulturne trendove, u kojem se može vidjeti i čuti ono što ćete u drugim turističkim gradovima teško naći,“ priča nam Hrvoje. Objašnjava zašto je baš Šibenik izabrao za svoj životni i poslovni put.
„Šibenik ima izvrsnu lokaciju, blizu je Splita, ni Zagreb nije daleko, u prekrasnom je prirodnom okruženju s dva nacionalna parka nadohvat ruke. Uz to, s obzirom na to da je dugo bio turistički nerazvijen, izbjegao je devastaciju. Osvojila me šibenska lakoća življenja, ljudi su povezaniji, i to što nema jurnjave kao u Zagrebu“ – opisuje zaneseno grad u kojem živi ovaj rođeni Zagrepčanin.
DANAS SE ZBOG KONCERATA U ŠIBENIK DOLAZI IZ SVIH KRAJEVA HRVATSKE
Danas je grad potpuno drukčiji nego prije 10 godina. Šibenčani su nekad morali do Splita ili Zagreba ako su htjeli pogledati dobru predstavu ili poslušati izvrstan koncert. Danas se zbog tih sadržaja iz drugih gradova dolazi u Šibenik. Program se u Azimutu održava tijekom cijele godine, a klub ne zatvara ni tijekom zime. Nisu to samo koncerti, već i različite izložbe te festivali, poput festivala putnika, plesnog festivala ili festivala Fališ, konferencije Sheeft…
Azimut je za koncerte postao vrlo poželjna lokacija, izvođači se sami javljaju i pitaju za slobodne termine. Azimutov tim se pak trudi pružati priliku lokalnim, šibenskim izvođačima, a održava i posebne večeri posvećene „Nevidljivoj sceni“, odnosno svima onima čija glazba često prolazi ispod radara, a vrijedi ju čuti.
„Bavimo se gotovo svakom vrstom umjetnosti. Ne bavimo se kazalištem jer nemamo tehničke uvjete, pozornica je premala, kao ni plesnom umjetnošću, jer je to našlo dom u Kući umjetnosti Arsen. Ali otvoreni smo za glazbu, likovnu umjetnost, književnost…” nabraja Hrvoje Jelković. Na događanja u Azimutu danas dolazi oko 20 posto ljudi koji nisu iz grada, a sami Šibenčani ne moraju putovati da bi uživali u dobrom koncertu ili izložbi.
SVAKI DETALJ U FASCINANTNOM INTERIJERU POSVEĆEN JE KULTURI I UMJETNOSTI
Interijer Azimuta atrakcija je za sebe. Svaki je detalj posvećen kulturi i umjetnosti, svoje su radove i instalacije u njemu ostavili brojni umjetnici. Gornja etaža otvorena je 2019. i danas služi kao impresivni izložbeni prostor u kojem gostuju brojne atraktivne izložbe.
AZIMUT JE MJESTO SUSRETA I KULTURNI INKUBATOR GRADA KOJI ŽIVI TIJEKOM CIJELE GODINE
„Klub Azimut je mjesto susreta, ideja, kulturni inkubator grada koji je puni smisao dobio kad su se otvorile tvrđave i Kuća umjetnosti Arsen, danas svi mi zajedno odgajamo publiku koja će kasnije konzumirati i zahtjevnije kulturne sadržaje,” govori nam Hrvoje. Azimut radi cijelu godinu, bez pauza, to je primarno. “Ako se svi ugasimo nakon turističke sezone, postajemo grad duhova. Iako je financijski neisplativo, samo tako možemo održavati grad živim,” zaključuje Hrvoje Jelković.